Reformirani sistem Slobodnog zidarstva – 1775.god

Reformirani sistem slobodnog zidarstva “Libertas” koji je nastao 22. oktobra 1775. godine na općoj skupštini održanoj u Brezovici, u dvorcu grofa Ivana Draškovića. Sistem je originalno nazvan na latinskom jeziku: “Latomia Libertatis sub corona Hungariae in Provinciam redacta” (Reformirano Slobodno zidarstvo pokrajine Sloboda). Utemeljitelji i osnivači Reformiranog slobodnozidarskog sistema Libertas bili su grof Stjepan Nicky “Hieronymus” i grof Ivan Nepomuk Drašković “Jacobus”.

U reformi slobodnog zidarstva koja im je bila na umu vodili su računa i o realnostima svoje zemlje i o uvjetima života svog naroda. Temelji novog slobodnozidarskog sistema bili su sloboda, nezavisnost i tolerancija. Vrijedila su načela marljivosti, mira i ljubav prema domovini. Načela i ciljevi utemeljenja pregledno su iznijeti u predgovoru Konstitucije: “Naše je slobodno zidarsko tijelo u potpunosti nezavisno od svih stranih Slobodno zidarskih jurisdikcija. Budući da slobodu smatramo temeljnim uvjetom slobodnog zidarstva, ne želimo plaćati nikakav danak, niti odgovarati ni jednom stranom slobodno zidarskom tijelu.” Poštovali su i prethodni sistem i nisu željeli promijeniti njegovu suštinu, što je naglašeno u nastavku Konstitucije: “Nikada nećemo uskratiti priznanje ni jednom Regularnom slobodnom zidaru, ma kojem ritualu ili sistemu pripadao, i uvijek će nas voditi istinski duh slobodnozidarskog bratstva.”

U reformiranom sistemu sve se Lože smatraju jednakima. Za razliku od principa slobodnog zidarstva formuliranih u Andersonovoj ‘’Knjizi Konstitucije’’, Draškovićeva opservancija je otišla korak dalje u izražavanju društvenih ciljeva organizacije slobodnih zidara. 

Pored ostalog ona sadrži i sljedeće poglede i zahtjeve: “Neporeciva je istina, da smo od prirode jednaki, da je nejednakost ljudsko djelo prevara i častohleplja i da bogatstvo jednog malog dijela i bijeda i progoni većine proizilazi otuda. Krivo je vjerovati, da se zakoni dovoljno brinu o slabima; tako misle samo neznalice… Ali mi koji bdijemo nad srećom velike većine, možemo biti na čistu s time da su ovi zakoni, budući da su ih krojili silnici, sredstvo ugnjetavanja. Pogledajmo samo pažljivo naše podložnike, koji plaćaju dažbine, pa ćemo vidjeti, da se gotovo ruše pod svojim teretom’’.

Geslo Reformiranog slobodnozidarskog sistema glasilo:

Omnes sumus aequales nati, neque ullum inter nos Natura Discrimen Posuit.

Sljedbenici reformiranog sistema zahtijevali su jednakost na svim područjima, ne samo građansku jednakost, nego i jednakost pred zakonom, političku jednakost za sve uz ukidanje povlastica, vjersku slobodu i socijalnu sigurnost. Reformirani je sistem zahtjevao da se prema svakom čovjeku treba odnositi s poštovanjem, pravednom raspodjelom posla i naknade. Jedan je od ciljeva reforme bio povećanje potencijala te grupe, kako moćnici ne bi mogli potiskivati slabije društvene grupe.