Spekulativno slobodno zidarstvo

Prvi veliki preobražaj u slobodnom zidarstvu

Iako je operativnih (radnih) masonskih loža bilo po cijelom Britanskom otoku već od 13. vijeka, samo su se četiri londonske lože sastale i obznanile osnivanje prve Velike Lože. Prva Velika loža je osnovana na dan Svetog Ivana Krstitelja, 24. lipnja 1717. godine u Londonu. 

Veliku Ložu Engleske osnovale su sljedeće četiri londonske lože (“Kod guske i roštilja”, “Kod rimljanina i grožđa”, Kod krune” i “Kod jabuke”). Za prvog Velikog Majstora izabran je Anthony Stayer.

Današnja Ujedinjena Velika Loža Engleske (UGLE) je nastala tek 1813. godine i kao takva radi i djeluje i dan danas. Najznačajniji događaji od osnivanja prve Velike Lože Engleske: 24.lipnja 1718. godine održan je skup na kojem je izabran novi Veliki Majstor, brat Georges Payne koji je u svom govoru opomenuo prisutne da moraju redovito posjećivati i učestvovati na skupovima (radovima) i vrlo jasno zatražio od sve braće da sve stare spise i dokumenta o zidanju i zidarima podnesu i predaju Velikoj loži da bi se iz njih upoznali običaji starih vremena. 29. septembra 1721. Veliki Majstor Montague pošto je uočio određene nedostatke u gotičkim konstitucijama izdaje naređenje bratu Jakovu Andersonu da ih sve pregleda i na bolji i novi način složi. Anderson se prihvatio ovog velikog posla i sačinio je rukopis koji je predao posebnoj komisiji koju su činili 14 učenja brata. 26.ožujka 1722. zasjedala je Velika Loža na kojoj je određeni Odbor od 14 braće podnio izvještaj da je rukopis brata Andersona ispitan i poslije nekoliko ispravaka odobren te se predlaže Velikom Majstoru da se isti preda na štampanje. 17. siječnja 1723. Veliki nadzornik Anderson daje tiskati novu “Knjigu Konstitucije”. Ona je bila ponovo odobrena sa dodatkom “o starom načinu uređenje jedne lože”. Andersonova ‘’Knjiga Konstitucije’’ sastoji se od tri dela:

1. Povijest masonerije, 2. Dužnosti i 3. Propisi. Povijest masonerije napisao je Anderson, na osnovu esnafskih pripovjedaka, Dužnosti su Andersonovo djelo u cjelini, dok je Propise sastavio Payne.

U izdanju iz 1723. objavljen je dodatak propisima i priopćenjima o obredima pri formiranju nove lože, a koji su također Andersonovo djelo. Savez slobodnih zidara, koji je osnivanjem Velike Lože Engleske 1717. godine, možemo bez bilo kakve dvojbe zaključiti iz gore navedenih argumenata i činjenica, da je nastala i razvila se iz zidarskog, graditeljskog zanata i bratstva kamenorezaca. Iz radionica, loža operativne masonerije, spekulativna masonerija je i preuzela svoje ime, glavninu svojih običaja, ustrojstvo i simboliku. Od vremena ulaska laika (profanih) u srednjovjekovno operativno masonstvo (sredinom 16. stoljeća), unutrašnji preobražaj slobodnozidarske organizacije tekao je linijom sinteze tradicije tajnih društava starog i srednjeg vijeka, da bi se preobrazio u spekulativno slobodno zidarstvo koje pretendira i teži da u ime ljudi svih rasa, naroda, vjere i socijalnog položaja, gradi “Hram humanosti, jednakosti i slobode”. U preobražaju iz srednjovjekovnog slobodnog zidarstva, u spekulativnoj masoneriji, naslijeđena su tri osnovna hijerarhijska stupnja organizacije. Ovaj, tzv. Ivanovski sistem masonerije sastoji se od prvog (Učenik), drugog (Pomoćnik) i trećeg (Majstor) stupnja.

Masonerija koja se organizuje na ovakav način naziva se još i ‘’Plava’’ zbog plave boje koja dominira regalijama i ritualnim predmetima. Naziv Ivanovska dobila je u slavu Ivana Krstitelja, na čiji je dan stvorena.

U nizu promjena tokom 18. vijeka, bitno je spomenuti i grofa Ivana 8. Draškovića koji je 1775. godine novom reformom uspostavio ”suverenizam” u Slobodnom zidarstvu, Veliku Ložu Libertas te već nadaleko poznatu ‘’Draškovićevu opservaciju’’.